Audio tehnika, Snimanje zvuka

 

  

SNIMANJE ZVUKA, AUDIO TEHNIKA

 

 

Mr Blažo Guzina, dipl. inž.

 






english: BlazoGuzina.yolasite.com


 


 

 

O KNJIGAMA:


NARUČIVANJE, SADRŽAJ, PREDGOVOR ...


  

 

AUDIO TEHNIKA U RADIJU I TELEVIZIJI   

   

 

UVOD U TEHNIKU SNIMANJA ZVUKA

 

 

Knjigu možete pojedinačno naručiti pouzećem, 

po ceni od 1000 dinara.

Troškovi pakovanja i poštarine: 300 dinara.

Poštaru plaćate 1300 dinara, po prijemu pošiljke.


Ukoliko naručite dve knjige,

poštaru plaćate 2300 dinara, ukupno.


U Beogradu je moguće lično preuzimanje knjiga,

bez čekanja isporuke i bez troškova poštarine.

 

Blažo Guzina

Beograd, tel. 011 213 67 35

e-pošta: blazo_guzina@yahoo.com

 

 

 

 

Predgovor i sadržaj knjiga:

 

AUDIO TEHNIKA U RADIJU I TELEVIZIJI                                                                                          

ISBN 86-905447-0-4       




 

Predgovor

 

Audio tehnika, kao uža oblast elektroakustike, razvija se od druge polovine devetnaestog veka. Najpre je snimanje i reprodukovanje zvuka obavljano mehanički. Mehanički zapis muzike i govora, za čoveka najvažnijih i najinteresantnijih zvučnih sadržaja, omogućio je Edison pronalaskom "fonografa", preteče gramofona, 1877. godine. Zatim su, zahvaljujući snažnom napretku elektrotehnike, stvoreni uslovi i za usavršavanje adudio tehnike. 

Uporedo s tehnološkim razvojem uređaja povećan je i stepen obrazovanosti i opšti nivo kulture njihovih korisnika, a samim tim i očekivanja i zahtevi su postali srazmerno veći. Ljubitelji muzike, na primer, manje ili više su upoznati s pojmovima kao što su frekvencijska karakteristika reprodukcije, dimanički opseg, harmonijska i tranzijentna izobličenja, efikasnost zvučnika, karakteristika usmerenosti itd. Neki od njih poznaju do tančina karakteristike pojedinih uređaja u  lancu za reprodukciju i upoređuju merne podatke, obraćajući pažnju na to da li su, recimo, izobličenja na drugoj ili trećoj decimali. Drugi se, opet, oslanjaju samo na svoj sluh i ono što čuju, ne mareći mnogo za reklamne navode proizvođača. Pošto je cilj kvalitetnog emitovanja radijskog i televizijskog programa da slušaocu omogući da uživa u visokoj vernosti reprodukovanog zvuka, svuda gde je bilo potrebno u knjizi je navedeno kako se određene pojave u audio tehnici odražavaju na subjektivno doživljenu reprodukciju zvuka u prosečnoj stambenoj prostoriji.

S obzirom na značaj koji, za kvalitetno snimanje i reprodukciju zvuka, ima, ne samo raspoloživa tehnika, već i upućenost korisnika u to kako je pravilno upotrebiti, knjiga je napisana s namerom da doprinese boljem razumevanju tehnike snimanja, prenosa i reprodukcije zvuka, kako kod snimatelja u radiju i televiziji, tako i korisnika Hi-Fi uređaja u kući. U tom cilju objašnjene su akustičke zakonitosti stvaranja, prostiranja i prijema zvuka. Pored navođenja brojnih primera upotrebe studijskih i Hi-Fi uređaja, data su i osnovna teorijska objašnjenja, koja omogućuju da se lakše i potpunije shvati suština pojava. Čitalac će uočiti i brojna praktična uputstva o tome kako na najbolji način iskoristiti mogućnosti audio uređaja. Njihova primena može dati različite rezultate u pogledu kvaliteta snimanog i reprodukovanog zvuka, u zavisnosti od načina upotrebe i akustičkih osobenosti prostora u kome se zvuk snima odnosno sluša.

Ovo se posebno odnosi na najnovije tehnike snimanja i reprodukcije zvuka u višekanalnoj tehnici. Posle stereofonije razvijene su kvadrofonija, ambisonija i okružujuća reprodukcija zvuka (Surround Sound). Objašnjene su prednosti i nedostaci reprodukcije zvuka u svakoj od ovih novih tehnika, i to na filmu, DVD-u, televiziji i digitalnom radiju - DAB. Navedene su najnovije međunarodne preporuke za postavku mikrofona za snimanje u okružujućoj tehnici (Surround Sound), kao i za postavku zvučnika za slušanje u tehničkoj režiji studija za snimanje i emitovanje zvuka i u kući ljubitelja muzike (postavka 5.1). 

Sadržaj knjige u potpunosti je prilagođen programu nastave iz predmeta audio tehnika, koji je autor predavao na katedri za snimanje i obradu zvuka Akademije umetnosti Braća Karić u Beogradu, a delimično i programu predmeta ozvučavanje.  

Knjiga je objavljena u izdanju preduzeća SVETLOST TEATAR iz Beograda (http://www.steatar.co.rs).

 

 

 

 

SADRŽAJ KNJIGE 

AUDIO TEHNIKA U RADIJU I TELEVIZIJI                                                                                                            

 

1. PRIRODA ZVUKA  

 

2. SNIMANJE I REPRODUKCIJA ZVUKA

 

3. UREĐAJI ZA SNIMANJE, PRENOS I REPRODUKCIJU ZVUKA

 

3.1. Radio predajnici i prijemnici

            3.1.1. Amplitudski modulisani radio program

            3.1.2. Frekvencijski modulisani radio program

            3.1.3. Digitalni zemaljski radio programi (DAB, DRM)

            3.1.4. Radio programi emitovani iz satelita (DSB, DAB)

3.2. Prijem radio programa

3.3. Akustički doživljaj

            3.3.1. Prijemnik amplitudski modulisanog radio programa

            3.3.2. Prijemnik frekvencijski modulisanog radio programa

3.4. Televizijski prijemnik

3.5. Magnetofon

3.6. Kasetofon

3.7. Gramofon

3.8. Digitalni gramofon (Compact Disc Player)

3.9. Digitalni magnetofon i kasetofon

3.10. Pojačavač

3.10.1. Naponski upravljani pojačavač, VCA (Voltage Controlled Amplifier)

3.10.2. Digitalno upravljani pojačavač, DCA (Digitally Controlled Amplifier)

3.11. Studijska tehnika

3.12. Tonski sto

3.12.1. Poluautomatski sto

3.12.2. Automatski sto

3.12.3. Digitalni sto

3.13. Regulatori nivoa signala

3.14. Korektori i filtri

  

4. DIGITALNA AUDIO TEHNIKA

 

4.1. Digitalna ploča (Compact Disc)

4.2. Tehničke karakteristike digitalnog gramofona

4.3. Razvoj digitalne tehnike

            4.3.1. Analogno snimanje

            4.3.2. Digitalno snimanje

            4.3.3. Digitalno kodovanje

            4.3.4. Frekvencija odmeravanja

            4.3.5. Kapacitet digitalnog snimanja

            4.3.6. Snimanje na magnetofonsku traku

            4.3.7. Digitalni kasetofon, DAT

            4.3.8. Prednosti digitalnog snimanja; efekt kopiranja; sistem za otklanjanje grešaka

4.4. Snimanje i reprodukcija zvuka računarom

4.5. Digitalni snimač Flashman

4.6. Mini ploča (MD)

4.7. Multimedijalna tehnika (multimedia)

 

5. DIGITALNI RADIO PROGRAM DAB

 

5.1. Razvoj digitalnog radija DAB

5.2. Osobine digitalnog radija DAB

5.3. Ekonomičnost emitovanja

5.4. Digitalno emitovanje postupkom DAB

5.5. Plansko uvođenje radio programa DAB u Evropi

5.6. Raspodela frekvencijskih područja

5.7. Prijemnici; da li će AM i FM emitovanje nestati?

5.8. Istovremeno emitovanje digitalnog radija DAB i postojećih radio programa

5.9. Višekanalna okružujuća reprodukcija zvuka

5.10. Sveukupne prednosti digitalnog radija DAB

 

6. STEREOFONSKA I OKRUŽUJUĆA REPRODUKCIJA ZVUKA NA TELEVIZIJI

 

6.1. Pregled različitih sistema za zvuk na televiziji

            6.1.1. Sistem PAL-NICAM 728

            6.1.2. Sistemi PAL-plus, HDTV i HD-MAC

6.2. Promene u studijskoj tehnici; Dolby stereo; Sistem 5.1

6.3. Zvuk na digitalnoj televiziji  

 

7. MIKROFONI  

 

7.1. Osobine mikrofona

7.2. Akustička podela mikrofona

7.3. Električna podela mikrofona

7.4. Konstruktivna rešenja mikrofona

7.5. Napajanje elektrostatičkih mikrofona          

 

8. UTICAJI NA RAD MIKROFONA

 

9. STEREOFONSKO SNIMANJE; VIŠEKANALNA STEREOFONIJA (5.1)  

 

9.1. AB stereofonija

9.2. XY stereofonija

9.3. Kompatibilnost stereofonskog snimka

9.4. Položaj izvora zvuka u prostoru; akustičko preslušavanje

9.5. Višemikrofonska tehnika

            9.5.1. Panorama regulator

9.6. Višekanalna stereofonija (5.1)

 

10. VIŠEKANALNO SNIMANJE

 

11. MERNI INSTRUMENTI (MODULOMETRI)

 

12. ZVUČNICI I SLUŠALICE

 

13. VIŠEPOJASNA ZVUČNIČKA KOMBINACIJA

 

13.1. Opšti zahtevi

13.2. Konstruisanje višepojasne zvučničke kombinacije

13.3. Električna skretnica

13.4. Međusobni uticaj zvučnika

13.5. Subjektivna ocena kvaliteta reprodukcije

13.6. Uticaj prostorije na reprodukciju zvučnika

13.7. Postavljanje zvučnikã u prostoriji

 

14. UGRAĐIVANJE ZVUČNIKA

 

14.1. Ugradnja u ploču

14.2. Ugradnja u otvorenu kutiju

14.3. Zatvorena kutija

14.4. Kutija sa otvorom; bas-refleks

14.5. Kutija sa pasivnom membranom

14.6. Kutija sa jednosmernim zračenjem

14.7. Ugrađivanje srednjetonskog i visokotonskog zvučnika

 

15. IZBOR ZVUČNIKA

 

15.1. Zvučnik u odnosu na druge uređaje

15.2. Uticaj načina ugradnje

15.3. Niskotonski zvučnik

15.4. Srednjetonski i visokotonski zvučnik

15.5. Impedanca zvučnika; faktor prigušenja (damping)

15.6. Frekvencijska karakteristika reprodukcije

15.7. Snaga zvučnika

15.8. Efikasnost zvučnika

15.9. Kako odabrati potrebnu snagu zvučnika?

15.9.1. Kako glasno slušanje utiče na sluh?

15.10. Izobličenja

15.11. Reprodukcija zvuka visokih frekvencija

15.12. Subjektivna ocena kvaliteta reprodukcije           

 

16. UTICAJ PROSTORIJE NA REPRODUKCIJU ZVUKA

 

16.1. Rezonance prostorije

16.2. Stojeći talasi

16.3. Uticaj rezonanci prostorije na reprodukciju zvučnika

16.4. Uticaj prostornog ugla zračenja zvučnika

16.5. Uticaj refleksija

16.6. Primena apsorbera zvuka

16.7. Postavljanje zvučnika u prostoriji  

 

17. REPRODUKCIJA ZVUKA POMOĆU ZVUČNIKA I SLUŠALICA

 

17.1. Monofonska reprodukcija

17.2. Stereofonska reprodukcija

17.3. Kvadrofonska reprodukcija

17.4. Okružujuća reprodukcija zvuka; ambiofonija; ambisonija

            17.4.1. Okružujuća reprodukcija zvuka na filmu

            17.4.2. Okružujuća reprodukcija zvuka za digitalni radio (DAB)

            17.4.3. Okružujuća reprodukcija zvuka (Dolby Surround, Dolby Pro Logic, Kućni bioskop)

17.5. Binauralna stereofonija

 

18. UOBLIČAVANJE FREKVENCIJSKE KARAKTERISTIKE; PRIMENA EQUALIZERA

 

19. UREĐAJI ZA POTISKIVANJE ŠUMA

 

20. IZBOR GRAMOFONSKE RUČKE I ZVUČNICE

 

20.1. Karakteristike zvučnica

            20.1.1. Elektrodinamička zvučnica sa pokretnim kalemom (Moving Coil)

            20.1.2. Elektromagnetske zvučnice

                        20.1.2.1. Elektromagnetska zvučnica sa pokretnim magnetom (Moving Magnet)

                        20.1.2.2. Elektromagnetska zvučnica sa pokretnom kotvom (Moving Iron)

            20.1.3. Kristalna (keramička) zvučnica

20.2. Podela zvučnica prema sili naleganja

            20.2.1. Zvučnice za vrlo teške ručke

            20.2.2. Zvučnice za teške ručke

            20.2.3. Zvučnice za lagane ručke

            20.2.4. Zvučnice za vrlo lagane ručke  

 

21. IZBOR AUDIO KASETA

 

21.1. Podela audio kaseta prema sastavu feromagnetika

21.2. Podela audio kaseta prema nameni  

 

22. PRIMENA KABLOVA U AUDIO TEHNICI

 

22.1. Podela kablova po nivoima napona

22.2. Podela kablova po nameni

22.2.1. Kablovi za zvučnike

22.2.1.1. Uticaj kabla na faktor prigušenja (damping faktor).

22.2.2. Mikrofonski kablovi

22.2.2.1. Uticaj impedance mikrofona

22.2.2.2. Kablovi za napajanje elektrostatičkih mikrofona

22.2.2.3. Priključci za mikrofonske kablove

22.2.3. Kablovi za MIDI uređaje

22.2.4. Kablovi za gitaru  i elektronske muzičke instrumente

22.2.5. Linijski, studijski i kablovi za audio uređaje opšte namene

22.3. Prečnik i dužina kablova

22.4. Obeležavanje kablova 

 

23. O DECIBELU I OSNOVNIM JEDINICAMA U AKUSTICI I AUDIO TEHNICI

 

23.1. Primena decibela u elektroakustici i audio tehnici

23.2. Odnos volt - decibel - watt

23.3. Opšti odnos snaga, napona i decibela u elektroakustici

23.4. Odnos napona i decibela u digitalnoj audio tehnici

23.5. Preporučene frekvencije

23.6. Primena predmetaka jedinica  

 

24. ISTORIJAT RAZVOJA TEHNIKE SNIMANJA, PRENOSA I REPRODUKCIJE ZVUKA - PREGLED PRONALAZAKA U AUDIO TEHNICI, RADIJU, TELEVIZIJI, VIDEO TEHNICI, FILMU I RAČUNARSKOJ TEHNICI

 

LITERATURA

 

INDEKS

 

BELEŠKA O PISCU


..............................................................................


 

 

 

 

 

UVOD U TEHNIKU SNIMANJA ZVUKA

 

ISBN 86-83279-02-2




 

Predgovor

 

Ova knjiga-monografija napisana je sa željom da čitaocima omogući da se na vrhunski profesionalan način upoznaju sa savremenom analognom i digitalnom audio tehnikom, prošire svoja znanja i usavrše u oblasti snimanja i obrade zvuka.
Osim što je zvanični univerzitetski udžbenik Akademije umetnosti BK u Beogradu, prema oceni recenzenata knjiga predstavlja izvor znanja koji će služiti kao udžbenik onima koji nisu dovoljno upućeni u tajne snimanja zvuka, a kao priručnik i podsetnik onima koji više znaju.
Namenjena je, pre svega, inženjerima i tehničarima koji žele da dopune i prošire svoja znanja, snimateljima zvuka i tehničarima emitovanja u radio i televizijskim stanicama i studentima Katedre za snimanje i obradu zvuka Akademije umetnosti. Mogu je koristiti i oni koji rade u oblastima bliskim snimanju zvuka (ozvučavanje, reprodukcija zvuka i audio tehnika uopšte). Sadrži i brojne podatke, neophodne šeme i ilustracije za profesionalnu primenu audio uređaja (ukupno 120 ilustracija i tabela).
Mikrofonima, njihovim akustičkim osobinama, načinu izbora i postavljanja u različitim okolnostima, posvećeno je nekoliko poglavlja u knjizi.
U ostalim poglavljima objašnjene su osnovne zakonitosti stvaranja, prenosa, snimanja i reprodukovanja zvuka.
Pored razmatranja brojnih primera praktične upotrebe uređajă za snimanje zvuka svuda gde je bilo potrebno data su i osnovna teorijska objašnjenja, koja omogućuju da se lakše i potpunije shvati suština pojava. U tom cilju navedeni su i svi neophodni obrasci, i to u konačnom obliku, bez izvođenja. Oni, zajedno sa objašnjenjima akustičkih pojava, omogućuju da knjiga posluži kao udžbenik onima koji nisu dovoljno upućeni u teorijske probleme, a kao priručnik i podsetnik onima koji više znaju.
Uzimajući u obzir značaj koji za kvalitetno snimanje i reprodukciju zvuka ima, ne samo raspoloživa tehnika, već i upućenost korisnika u to kako je pravilno upotrebiti, ova knjiga napisana je s namerom da doprinese boljem razumevanju veštine i umeća snimanja, a, u meri koliko je potrebno, i reprodukcije zvuka.
Posebno mesto u knjizi dato je muzičkim instrumentima. Pošto njihove akustičke osobine uslovljavaju izbor i način postavljanja mikrofonă, za većinu muzičkih instrumenata prikazane su karakteristike usmerenosti zračenja zvuka u horizontalnoj i vertikalnoj ravni, i to za najznačajnija frekvencijska područja, koja karakterišu te instrumente.
Na taj način pruža se mogućnost snimateljima da, polazeći od osnovnih tehničkih pokazatelja o akustičkim osobinama uređajă, muzičkih instrumenata i ljudskog glasa, najveći deo svog vremena, energije, darovitosti i nadahnuća upotrebe za stvaranje što boljeg, a to znači, po subjektivnoj oceni, što vernijeg i prirodnijeg zvučnog zapisa.

 

 

 

SADRŽAJ KNJIGE UVOD U TEHNIKU SNIMANJA ZVUKA

 

 

PREDGOVOR

 

1. PRIRODA ZVUKA

1.1. Zvuk
1.2. Zvučni izvor
1.3. Osećaj zvuka
1.3.1. Visina tona
1.3.2. Boja zvuka
1.3.3. Jačina zvuka
1.3.4. Nivo zvuka
1.3.5. Subjektivna jačina zvuka
1.3.6. Osećaj smera zvučnih talasa; zakon prioriteta
1.4. Zvučni talasi u prostorijama
1.4.1. Direktan i reflektovan zvuk
1.4.2. Apsorpcija zvuka
1.4.3. Vreme reverberacije
1.5. Frekvencijski opseg muzike i govora
1.6. Frekvencijska karakteristika audio uređajă
1.7. Dinamički opseg
1.8. Šum i smetnje
1.8.1. Šum
1.8.2. Brujanje
1.9. Odnos signal/šum
1.10. Razdvajanje kanala
1.11. Izobličenja
1.11.1. Linearna izobličenja
1.11.2. Nelinearna izobličenja
1.11.3. Intermodulaciona izobličenja
1.11.4. Tranzijentna izobličenja
1.11.5. Uporedne veličine izobličenja

 

2. SNIMANJE ZVUKA

 

2.1. Analogno snimanje
2.2. Digitalno snimanje
2.2.1. Snimanje na magnetofonsku traku
2.2.2. Snimanje računarom (PC)
2.2.2.1. Memorija (RAM; ROM)
2.2.2.2. Čvrsti disk (Hard Disk)
2.2.2.3. Disketa (Floppy Disk)
2.2.2.4. Optički disk (CD-ROM)
2.2.2.5. Digitalna video ploča (DVD-ROM)
2.2.2.6. Zip i Jaz diskovi
2.2.2.7. Internet; MP3; Flashman
2.2.3. Snimanje na mini ploču (MD)
2.3. Osobine audio uređaja
2.3.1. Magnetofon
2.3.2. Kasetofon
2.3.3. Digitalni magnetofon
2.3.4. Digitalni kasetofon (DAT)
2.3.5. Digitalni gramofon (Compact Disc Player)
2.3.6. Pojačavač
2.3.7. Zvučnici
2.3.7.1. Princip rada zvučnika
2.3.7.2. Faktor pretvaranja
2.3.7.3. Frekvencijska karakteristika
2.3.7.4. Efikasnost
2.3.7.5. Karakteristika usmerenosti
2.3.7.6. Impedanca
2.3.7.7. Frekvencija rezonance
2.3.7.8. Stepen iskorišćenja
2.3.7.9. Nazivna snaga
2.3.7.10. Izobličenja
2.3.7.11. Električna podela zvučnikă
2.3.7.12. Akustička podela zvučnikă
2.3.8. Slušalice
2.3.9. Tonski sto
2.3.9.1. Poluautomatski sto
2.3.9.2. Automatski sto
2.3.9.3. Digitalni sto
2.3.10. Regulatori nivoa signala
2.3.11. Korektori i filtri

 

3. MIKROFONI

 

3.1. Osobine mikrofona
3.1.1. Princip rada
3.1.2. Faktor pretvaranja
3.1.3. Frekvencijska karakteristika
3.1.4. Karakteristika usmerenosti
3.1.5. Impedanca
3.1.6. Dinamički opseg
3.1.7. Izobličenja
3.2. Akustička podela mikrofonă
3.3. Električna podela mikrofonă
3.3.1. Elektrodinamički mikrofon
3.3.2. Elektrostatički mikrofon
3.4. Konstruktivna rešenja mikrofonă
3.4.1. Elektrostatički (kondenzatorski) mikrofoni
3.4.2. Gradijentni i kombinovani kondenzatorski mikrofoni
3.4.3. Elektretski mikrofon
3.4.4. Mikrofon PZM
3.4.5. Mikrofoni za rad u bučnim uslovima
3.4.5.1. Lavalier mikrofon
3.4.5.2. Grleni mikrofon
3.5. Napajanje elektrostatičkih mikrofonă
3.5.1. A-B napajanje
3.5.2. "Fantom" napajanje
3.5.3. Napajanje elektretskih mikrofonă

 

4. UTICAJI NA RAD MIKROFONA

 

4.1. Efekt blizine
4.2. Dimenzije mikrofona
4.3. Difrakcija
4.4. Šum i smetnje
4.5. Buka i vibracije
4.6. Vetar

 

5. STEREOFONSKO SNIMANJE; VIŠEKANALNA STEREOFONIJA (5.1)

 

5.1. AB stereofonija
5.2. XY stereofonija
5.3. Kompatibilnost stereofonskog snimka
5.4. Položaj izvoră zvuka u prostoru; akustičko preslušavanje
5.5. Višemikrofonska tehnika
5.5.1. Panorama regulator
5.6. Višekanalna stereofonija (5.1)

 

6. VIŠEKANALNO SNIMANJE

 

6.1. Višekanalni magnetofon
6.2. Sinhronizacija
6.3. Problemi pri snimanju
6.4. Faze snimanja

 

7. MERNI INSTRUMENTI (MODULOMETRI)

 

7.1. VU metar
7.2. Vršni instrument (Peak Programme Meter)
7.3. Poređenje instrumenata
7.4. Merač glasnosti (Loudness Meter)
7.5. Odnos glasnosti govora i muzike
7.6. Merač faze

 

8. UREĐAJI ZA POTISKIVANJE ŠUMA

 

8.1. Kompresor i ekspandor; promena dinamike
8.2. Dolby sistem
8.2.1. Dolby B
8.2.2. Dolby A
8.2.3. Drugi postupci
8.2.4. Dolby C
8.2.5. Dolby SR; Dolby HX PRO
8.2.6. Dolby S

 

9. TEHNIKA SNIMANJA; PRIMENA MIKROFONA

 

9.1. Zvučni utisak
9.2. Prirodan zvučni utisak kod mono snimanja
9.3. Uticaj akustike studija
9.3.1. Muzika
9.3.2. Govor; sibilanti
9.4. Stereofonsko snimanje muzike
9.5. Kompatibilnost
9.5.1. Glasnost
9.5.2. Reverberacija
9.5.3. Zvučno izdvajanje (razlaganje)
9.5.4. Fazna izobličenja
9.5.5. Spoljna buka
9.6. Višemikrofonska tehnika
9.6.1. Uobličavanje (equalization)
9.6.2. Dodavanje veštačke reverberacije
9.6.3. Kompresija signala
9.6.4. Nasnimavanje
9.6.5. Mešanje signala
9.7. Snimanje izvođača i grupa u pop i rock muzici
9.8. Podela muzičkih instrumenata
9.9. Instrumenti sa žicama
9.9.1. Violina
9.9.2. Viola
9.9.3. Violončelo
9.9.4. Bas (kontrabas)
9.9.5. Gudački kvartet
9.9.6. Gitara; bendžo; citra; harfa
9.9.7. Električni instrumenti sa žicama

9.10. Instrumenti sa klavijaturom
9.10.1. Klavir
9.10.2. Pijanino
9.10.3. Čembalo; čelesta
9.10.4. Klavir i solista
9.10.5. Dva klavira
9.11. Duvački instrumenti
9.12. Udaraljke
9.13. Pevači: solisti i hor
9.14. Orkestar
9.15. Orkestar i solista
9.16. Hor i orkestar
9.17. Opera
9.18. Snimanje aplauza

 

10. IZBOR I POSTAVKA MIKROFONA

 

10.1. Violina
10.2. Karakteristike usmerenosti violine u horizontalnoj ravni
10.3. Violončelo
10.4. Karakteristike usmerenosti violončela u horizontalnoj ravni
10.5. Karakteristike usmerenosti violončela u vertikalnoj ravni
10.6. Kontrabas
10.7. Karakteristike usmerenosti kontrabasa u horizontalnoj ravni
10.8. Saksofon
10.9. Truba
10.10. Karakteristike usmerenosti trube u horizontalnoj ravni
10.11. Karakteristike usmerenosti trube u vertikalnoj ravni
10.12. Trombon
10.13. Karakteristike usmerenosti trombona u horizontalnoj ravni
10.14. Karakteristike usmerenosti trombona u vertikalnoj ravni
10.15. Klarinet
10.16. Karakteristike usmerenosti klarineta u vertikalnoj ravni
10.17. Flauta
10.18. Karakteristike usmerenosti flaute u horizontalnoj ravni
10.19. Rog
10.20. Karakteristike usmerenosti roga u horizontalnoj ravni
10.21. Karakteristike usmerenosti roga u vertikalnoj ravni
10.22. Tuba
10.23. Karakteristike usmerenosti tube u vertikalnoj ravni
10.24. Gitara
10.25. Citra
10.26. Električna gitara
10.27. Električna bas-gitara
10.28. Harmonika
10.29. Usna harmonika
10.30. Električne orgulje Leslie
10.31. Klavir (studio; pozornica)
10.32. Klavir (pozornica)
10.33. Pijanino
10.34. Vibrafon; ksilofon
10.35. Bubnjevi
10.36. Bubnjevi (nastavak)
10.37. Conga i tumba bubnjevi
10.38. Bongo bubnjevi
10.39. Pevač
10.40. Grupa pevača
10.41. Govornik
10.42. Tehničke karakteristike kondenzatorskih mikrofona AKG
10.43. Tehničke karakteristike dinamičkih mikrofona AKG

 

11. UOBLIČAVANJE FREKVENCIJSKE KARAKTERISTIKE; PRIMENA EQUALIZERA

 

11.1. Grafički equalizeri
11.2. Parametarski equalizeri
11.3. Osobine equalizera
11.4. Uticaj akustike prostorije
11.5. Mogućnosti korigovanja
11.6. Međusobne razlike equalizera
11.7. Equalizer ili akustika?

 

LITERATURA

 

INDEX

 

BELEŠKA O PISCU

 

...............................................

 


 

Od istog autora:

Blažo Guzina: Osam dana nedeljno – Priča o Bitlsima

Osam dana nedeljno - Priča o Bitlsima (bitlsizauvek.blogspot.com)



................................




AKUSTIKA STUDIJA, ZVUČNA IZOLACIJA 

Akustika, zvučna izolacija studija (akustikastudijazvucnaizolacija.blogspot.com)

  

NOVA KNJIGA, na engleskom:

Amazon.com: Acoustical Design of Broadcasting and Recording Studios: Requirements, Recommendations, Architectural Guidelines eBook : Guzina, Blažo: Books



Najnovije:

Knjiga u elektronskom obliku, na internetu:

O jeziku u javnim glasilima

Rečnik - pojmovnik suvišnih ili pogrešnih tuđica

https://o-jeziku-u-javnim-glasilima.blogspot.com/

 


Comments